Načelnik Aldin Šljivo uputio molbu ministrici odbrane BiH: Tragamo za eksponatima izložbe o narodnom heroju Rudiju Čajavecu

Načelnik Aldin Šljivo uputio je molbu ministrici odbrane BiH u vezi pokušaja da se pronađu eksponati izložbe o narodnom heroju Rudiju Čajavecu. U dopisu se kaže:

Poštovana,

uvažavajući Vaš vrijedni angažman i zalaganje na dužnosti ministrice odbrane BiH, obraćam Vam se molbom za pomoć.

U Kaknju je prije nekoliko godina osnovana muzejska ustanova. Jedan od važnih segmenata u radu Muzeja Kaknja je i zaštita tekovina Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945.

Posebno se ponosimo činjenicom da je u našem gradu 1. aprila 1911. godine rođen čuveni partizanski pilot Rudolf Rudi Čajavec. U Kaknju postoji ulica koja nosi ime Čajaveca, a ispred Muzeja Kaknja smo postavili bistu ovog narodnog heroja.

Tragamo i za ostalim eksponatima koji svjedoče o životu i borbi Čajaveca. Došli smo do informacije da je novembra 1982. godine u rodnoj kući Rudija Čajaveca u Kaknju otvorena spomen-zbirka posvećena životnom putu ovog prvog partizanskog pilota.

Radilo se o povremenoj postavci koju su u Kakanj donosili i poslije odnosili pripadnici Srednje vojne vazduhoplovno-tehničke škole Rajlovac.

Spomen-zbirka je sadržavala memorijalni dio posvećen djetinjstvu, stasavanju i razvojnom putu Rudija Čajaveca, a drugi dio je prikazivao nastanak i razvoj Ratnog vazduhoplovsta počevši od prvih borbenih akcija partizanskih aviona maja 1942. godine. Spomen-zbirka je sadržavala i ordenje dodijeljeno Rudiju Čajavecu – Spomenicu 1941, Orden narodnog heroja i Orden zasluga za narod prvog reda.

Molimo Vas da, u skladu s mogućnostima, inicirate aktivnost provjere da li je možda u nekom magacinu ili nekom prostoru vojnih objekata u Rajlovcu sačuvano nešto od tih eksponata.

Ukoliko se ustanovi da nešto od eksponata postoji, molimo Vas da nas o tome obavijestite kako bismo dogovorili modalitete izlaganja istih javnosti, a sve u cilju da podsjetimo na herojsku borbu narodnog heroja Rudolfa Rudija Čajaveca.

Molim primite izraze moga dubokog poštovanja.

Načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo

Lijepa vijest za sve patriote: Uskoro u blizini Muzeja Kaknja Park Zlatnih ljiljana sa spomen-pločom i velikim ljiljanom

Povodom 9. maja – Dana Zlatnih ljiljana sve patriote obavještavamo da su pokrenute aktivnosti na uređenju i rekonstrukciji parka u blizini Muzeja Kaknja koji će nositi naziv “Park Zlatnih ljiljana”. Planirano je da se park uredi, da se postave nove klupe, da se u centru parka postavi veliki ljiljan, te da se u taj prostor prenese spomen-ploča na kojoj su ispisana imena kakanjskih dobitnika najvećeg ratnog priznanja “Zlatni ljiljan” koja se nalazila u blizini Srednje tehničke škole “Kemal Kapetanović” Kakanj.

Prostor na kojem će biti realizirani pomenuti radovi danas je obišao načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo.

Načelnik Aldin Šljivo položio cvijeće na zaboravljena kakanjska spomen-obilježja Ivi Loli Ribaru, Mehmedu Skopljaku i Rudiju Čajavecu

Načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo jutros rano radni dan je počeo polaganjem cvijeća na spomen-obilježja istaknutim antifašistima Ivi Loli Ribaru, Mehmedu Skopljaku i Rudiju Čajavecu.

Želja načelnika je bila na 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope iskazati počast, ali i skrenuti više pažnje na ova kakanjska spomen-obilježja koja su u značajnoj mjeri zaboravljena, a ne bi smjela biti.

Spomen-obilježje Ivi Loli Ribaru se nalazi ispred zgrade stare direkcije Rudnika mrkog uglja Kakanj, tačno na mjestu na kojem je Ribar 29. juna 1943. godine, prilikom prvog oslobođenja Kaknja, oduševio kakanjski narod svojim govorom, te tako u potpunosti promijenio njihov odnos prema Narodnooslobodilačkom pokretu. Nekoliko mjeseci poslije, 27. novembra 1943. godine, Ivo Lola Ribar je poginuo na Glamočkom polju. Na partizanski avion koji se spremao da poleti i u kojem se nalazio Ivo Lola Ribar iznenada se ustremio njemački ratni avion „henšel“ koji je izbacio smrtonosni teret. Poslije je ustanovljeno da se radilo o izdaji i dojavi vremena polijetanja partizanskog aviona.

Spomen-obilježje Mehmedu Skopljaku se nalazi u istoimenoj kakanjskoj ulici. Mehmed Skopljak je rođen 1922. godine u Visokom. Nakon završene osnovne škole stupio je na izučavanje krojačkog zanata. Međutim, zbog nježnog zdravlja trogodišnje naukovanje je ostavilo odraza na njegov krhki organizam. Zbog toga je napustio ovaj zanat i otišao u Kakanj da radi kod brata u trgovini. Bilo je to 1936. godine, a u Kaknju je ostao do 1941. godine. 1941. godine odlazi u Sarajevo po nalogu antifašističkog pokreta da radi takođe u bratovoj radnji. Ubrzo odlazi na područje Konjica i Mostara gdje formira miliciju za koju od Talijana dobija oružja. Oružje je poslije proslijedio partizanskom odredu. Aprila 1942. godine dok je boravio u Bjelimićima kod Konjica desila se izdaja milicije pa oružnici opkoljavaju kuću u kojoj se nalazio Mehmed Skopljak i njegovih 6 saboraca. Razvila se žestoka borba, neprijatelj pali kuću, pa su Mehmed Skopljak i saborci bili prisiljeni pokušati proboj. Tom prilikom oružnici Mehmeda Skopljaka hvataju živog i odmah ga ubijaju.

Spomen-obilježje Rudiju Čajavecu se nalazi ispred Muzeja Kaknja. Rudolf Rudi Čajavec je bio partizanski avijatičar koji se, uz Franju Kluza, smatra jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva.
Rođen je 1. aprila 1911. godine u Zgošći kod Kaknja. Otac Pavo i majka Anka imali su osim Rudija, i sina Dragutina i kćerke Paulu i Olgu.
Rudio je završio Gimnaziju nakon koje nastavlja studij i završava pravo. Vojsku je služio u Novom Sadu. Iz vojske je izašao kao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. godine odlazi u Francusku u želji da na Sorboni doktorira pravne nauke. Nakon kapitulacije Francuske vraća se u zemlju i dobiva namještenje u Splitu. Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, nalazi se u Banja Luci kao šef Ureda za kolonizaciju. Uspostavlja vezu sa narodnooslobodilačkim pokretom , pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju. Na Banjalučkom aerodromu povezao se sa Franjom Kluzom , pilotom, i aviomehaničerem Milutinom Jazbecom s kojima priprema prelijetanje na slobodnu teritoriju. To im uspijeva u maju 1942. godine, avionom „BREGE 19“ – slijeću na aerodrom Urije kod Prijedora među partizane.
Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. godine Rudi Čajavec baca letke iznad Banja Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjem napadu Rudi je ranjen i ne uspijeva da se prebaci na slobodnu teritoriju, zato prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Četnici ga opkoljavaju. Da ime ne padne živ u ruke – izvršava samoubistvo.Odlikovan je Spomenicom 1941, Ordenom narodnog heroja i Ordenom zasluga za narod prvog reda. U periodu postojanja SFRJ izdata je poštanska markica sa likom Rudija Čajaveca i Franje Kluza.