Posjetili smo Ponijere, toplo preporučujemo i Vama da isto učinite: Oaza mira u srcu Bosne

Smještena na 20 km udaljenosti od grada Kaknja, sa svojih 1100 metara nadmorske visine, planina Ponijeri predstavlja nezaobilazno mjesto za relaksaciju i bijeg od sedmičnih obaveza. Naziv Ponijeri potiče od riječi „ponor“ ili „poniranje“, budući da se ovaj fenomen može susresti na nekoliko lokacija. Do unazad 10-tak godina, ovo izletište bilo je poprilična nepoznanica stanovnicima okolnih općina i široj javnosti. No, zahvaljujući postepenom prepoznavanju turističkog potencijala od strane lokalne samouprave i JU „Kulturno-sportski“ centar Kakanj, ali i adekvatnoj medijskoj promociji, danas Ponijeri svoja vrata otvaraju ljubiteljima prirode iz Zenice, Visokog, Zavidovića, Sarajeva i mnogih drugih mjesta.

Do ovog odmarališta moguće je doći iz tri pravca, od kojih je onaj glavni, ujedno i najkraći, asfaltiran i uredno održavan, a polazi od Kaknja, preko naselja Zgošća, Ivnica i Tršće, pa sve do prvih vikendica.

Zbog svog bogatog šumskog fonda i umjerene nadmorske visine, s razlogom su proglašeni zračnom banjom. Naime, struka je potvrdila pozitivan uticaj ovdašnjeg planinskog zraka na sve osobe koje boluju od respiratornih oboljenja. Kao jedino skijalište u ZDK sa ski stazom dužine 1000 m, ovo izletište tokom zime privlači mnoštvo zaljubljenika zimskih sportova. Pristupačne cijene ski karata i ugostiteljskih usluga, ali i domaćinski pristup i ophođenje prema turistima razlog su zašto statistički pokazatelji rastu iz sezone u sezonu. Shodno tome, u planu je proširenje ponude izgradnjom dodatne ski staze i moderno opremljenog restorana/caffe-a, uz adaptaciju prilaza skijalištu i njegovog parking prostora, te smještajnih kapaciteta.

Da je interes za boravkom ovdje zaista brzorastući pokazuje i činjenica da se vikend naselje, koje broji nekih 500-600 vikendica, konstantno proširuje, pa nije ni čudo što u pripremama proslave praznika, kao što su Nova godina i 1. maj, potraga za smještajem mora biti blagovremeno isplanirana. Tokom ljetne sezone ljubitelji motocross-a i brdskog biciklizma svoj adrenalin mogu zadovoljiti kilometrima šumskih puteva i planinarskih staza, što svakako zavređuje veću pažnju koja bi se ogledala u njihovom adekvatnijem obilježavanju i organizovanju masovnih utrka i takmičenja, jer su Ponijeri putnom komunikacijom također povezani sa dolinom rijeke Trstionice i Kraljevom Sutjeskom, čime se zaokružuje njena veza sa općinom Kakanj. Osim toga, tu je i granica sa općinom Zavidovići, najvišim vrhom u ovom dijelu BiH Tajanom (1297 m) i njegovim Parkom prirode. Za sve one koji se bave branjem ljekovitog i rijetkog bilja ili pak izvornog šumskog voća i gljiva, tu su nepregledna prostranstva bogata poznatim i manje poznatim vrstama, među kojima se nalazi i autohtoni bosanski ljiljan.

Kada govorimo o historiji Ponijera, vrijedi istaći jednu zanimljivost koja se vezuje za lokalitet Spomenika na Ponijerima. Naime, na spomen-obilježju palim borcima iz Drugog svjetskog rata navodi se da je glavni partizanski komandant Josip Broz Tito poslije proboja na Sutjesci sa članovima Vrhovnog štaba 29. jula 1943. godine prošao navedenim područjem na svom putu ka Jajcu. Navedeni spomen-kompleks također čini i ploča na kojoj zlatni bosanski ljiljan simbolizuje herojstvo pripadnika elitnog 3. manevarskog bataljona, ovdje formiranog i postrojenog, čiji je doprinos u oslobađanju Vozuće, Maglaja, Vlašića i Sanskog Mosta, te pokušaju deblokade Sarajeva bio nemjerljiv. Inače, mjesto je to gdje mnogi posjetioci odluče potražiti svoju oazu mira, ponajviše zahvaljujući atraktivnoj poziciji i blago uzdignutom travnatom prostranstvu.

Sve ovo daje povoda i motiva da se Vaša pažnja ne zadrži samo na tekstualnom doživljaju. Ponijeri Vas svojim vanvremenskim ugođajem pozivaju da se uvjerite u svaki zarez, naročito u zimskim danima kada su gradovi zarobljeni efektom staklenog zvona.

Piše: Mirza Imamović

#turizam #kakanj #BiH #visit

Prvih 6 mjeseci Aldina Šljive na dužnosti načelnika Općine Kakanj: Odlučno i ustrajno čuvanje tekovina Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godina i NOAR-a 1941-1945. godina

U prvih 6 mjeseci načelnik Aldin Šljivo je, između ostalog, realizirao aktivnosti:

inicirao skoro postavljanje jarbola sa zastavom BiH ispred pošte, te na zelenoj površini kod autobuske stanice;

u Gradskom spomen-parku postavljen je veliki jarbol sa zastavom BiH;

pomogao aktivnosti vrijednih mještana Sopotnice na rekonstrukciji i dogradnji šehidske spomen-česme;

kroz koordinaciju i angažman Službe za boračka pitanja pružena je podrška aktivnostima na izgradnji šehidske česme u Papratnici;

inicirao izgradnju i uređenje Parka zlatnih ljiljana u blizini Muzeja Kaknja;

predložio odluku koju je usvojilo Općinsko vijeće o imenima novih ulica (Ulica Čete Bosna, Trećeg manevarskog bataljona, Kemala Čelebića, Elvedina Šehagića, Eneza Neimarlije, Rahmana Kovača, ZAVNOBIH-a, Kotromanića, 9. maja…);

inicirao izradu idejnog rješenja za spomen-obilježje uz regionalni put u Papratnici u znak sjećanja na 18. maj 1992. godine kada je na tom mjestu zaustavljena kolona JNA iz koje je oduzeto oružje koje je poslije bilo važno za odbranu;

pomogao inicijativu mještana Tršća u okviru koje su jarboli ispred stare zgrade Općine preneseni u Tršće (postavljena i zastava Armije R BiH);

odobrio isplatu novčanih sredstava Savezu udruženja/boračkih organizacija općine Kakanj u svrhu izgradnje spomen-obilježja s velikim jarbolom i zastavom BiH na lokalitetu Hurije – uzvišenju iznad OŠ “15. april” Doboj na kojem je početkom 1992. godine postavljen položaj kakanjske protivvazdušne odbrane (PVO).

Učestvovao u Memorijalnom pohodom “Stazama kakanjskih heroja” od Ponijera do Luke šehida (Kamenica, vozućko ratište);

Posjetio spomen-obilježja u Brezi i Misoči 23. maja na Dan kakanjskih dobrovoljaca “Breza i Misoča 92”;

Na Dan kakanjskih dobrovoljaca “Breza i Misoča 92” organizirao zajednički iftar za dobrovoljce;

15. april – Dan Armije R BiH obilježio s taksistima – bivšim borcima rezanjem torte na haubi taksi vozila;

Na Dan pobjede nad fašizmom posjetio zaboravljena spomen-obilježje antifašistima Rudiju Čajavecu, Mehmedu Skopljaku i Ivi Loli Ribaru;

formirao Savjet za boračka pitanja…

Prvih 6 mjeseci Aldina Šljive na dužnosti načelnika: Nemirenje i neprihvatanje floskula “Ne treba teška pitanja pokretati”, “To je nemoguće riješiti”, “Treba se pomiriti da se to nikada neće riješiti”, “Nema para”, “Nije vrijeme za to”, “To je utopija”…

U proteklih 6 mjeseci načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo pokrenuo je rješavanje brojnih pitanja koja su veoma kompleksa, zahtjevna, teška i često kvalificirana kao nerješiva. Radi se o sljedećem inicijativama:

potpisivanje sporazuma o saradnji između Općine Kakanj, RMU Kakanj, Tvornice cementra Kakanj i Trgošpeda na realizaciji projekta izgradnje dionice ceste Donji Kakanj-Kondžilo (u toku aktivnosti);

iniciran sastanak s predstavnicima JP Željeznice F BiH u vezi svakodnevnih problema i izazova s kojima se susreću mještani Doboja, Bičera, Dumanca…

iniciran sastanak s predstavnicima Agencije za vodno područje rijeke Save u vezi poduzimanja aktivnosti na rijecu Bosni kako bi se smanjili rizici od poplava;

formirano radno tijelo za rješavanje problematike regionalnih cesta na području ZDK;

kako bi se rješavao problem nedostatka ljekara specijalista u Domu zdravlja Kakanj inicirana izrada odluke o sufinansiranju specijalizacija za ljekare;

održani sastanci s predstavnicima svih mjesnih zajednica, identificirani problemi i infrastrukturne potrebe u svim naseljima;

s premijerom Vlade ZDK i resornim ministrima dogovorene aktivnosti u vezi dodjele konsesije i zaključivanja koncesijskog ugovora s RMU Kakanj;

posjeta svim školama sa ciljem sagledavanje potreba za ulaganjima (nadležan ZDK, ali se bez obzira na to Općina uključuje jer škole pohađaju kakanjska djeca)…