Amila Delibašić, korisnica podsticaja „Pokreni svoj posao“: „Najvažniji su spremnost i htijenje“

U okviru podsticajnog projekta „Pokreni svoj posao“ kojim Općina Kakanj svake godine  zainteresovanim aplikantima pruža nesebičnu podršku na putu osnivanja i razvijanja vlastitog biznisa, ove godine su potpisani ugovori sa 24 korisnika.

Jedna od njih je i Amila Delibašić, vlasnica suvenirnice „Čarobni kutak“ u sklopu koje se bavi rukotvorinama na materijalima kao što su drvo, staklo i tekstil. U namjeri da saznamo nešto više o samoj djelatnosti i njenom radu, odlučili smo kroz razgovor doći do konkretnijih informacija.

„U sklopu suvenirnice izrađujem proizvode od drveta, vršim doradu tekstila, bojenje marama, majica, oslikavanje haljina – ukratko, oslikavam na gotovim proizvodima. Najviše je zastupljen dekupaž na drvetu. Osim toga, tu je i oslikavanje na staklu, izrada nakita, bižuterija (ogrlice, narukvice, rajfovi), te ukrasa za kuću, kao što su jastučići i ikebane. Dakle, sve što se svrstava u ručni rad“, pojašnjava Amila. 

Na pitanje šta je poslužilo kao inspiracija za pokretanje jednog ovakvog biznisa odgovara:

„U potrazi za nekim hobijem koji će mi poslužiti kao ispušni ventil, počela sam istraživati šta je to čime bih mogla kvalitetno popuniti vrijeme. Tako sam došla do dekupaž tehnike. Ozbiljniji rad je započeo pred obilježavanje 08. marta, kada sam poklonima odlučila iznenaditi porodicu i užu rodbinu. Pošto su uslijedile pozitivne reakcije, po preporukama se javljaju i prve narudžbe. S obzirom na proširenje obima potražnje, odlučila sam iskoristiti podsticaj koji pruža Općina Kakanj“.

O konstantnoj pomoći koju Općina Kakanj pruža za razvijanje poduzetničke inicijative kaže: „Svima nama je potrebna ta inicijalna kapsula. Svako od nas se u početku susreće sa dilemom otkuda osigurati početna finansijska sredstva, naročito ona bespovratna. Stoga podrška kroz projekat „Pokreni svoj posao“ nije nimalo zanemariva“.  

U vremenu kada je trend odlaska iz naše zemlje u popriličnom zamahu, Amila odlučuje ostati ovdje i odvažiti se da ostvari svoj izvor zarade.

„Većina naših ljudi kaže kako se na taj korak odlučuje zbog dobrobiti djece. Međutim, vremenom vi pod pritiskom modernog društva, novog sistema i silnih potreba gubite konekciju sa njima. Mislim da građani Kaknja koji imaju ideju i vjeruju u sebe, a spremni su na rad, trebaju maksimalno iskoristiti svaku moguću pogodnost. To ponajviše zbog toga što lokalna administracija izražava puno razumijevanje za potrebe aplikanata. Meni je, recimo, ispočetka prepreku predstavljao strah od neuspjeha. No, on je iščezao zahvaljujući beskrajno ukazanoj podršci, ponajviše onoj moralnoj. Općina Kakanj je otvorena za sve vrste savjeta, nedoumica i potreba“, za kraj zaključuje Amila.

Za sve one koji žele doći do nekog od proizvoda iz Amilinog asortimana, na raspolaganju su Facebook stranica Nakit „Čarobnolija“ i lični profil Amila Jašarspahić-Delibašić.

Također, ponudu navedenih proizvoda građani će moći pogledati u vidu ulične izložbe na štandu tokom trajanja predstojeće kulturno-sportske manifestacije „Kakanjski dani 2019“.

Ured načelnika: Upriličen prijem za našeg sugrađanina Cvrljo Mugdima, autora projekta “Genocid na karti”

Gost u uredu načelnika Općine Kakanj Aldina Šljive danas je bio Kakanjac Mugdim Cvrljo koji je bosanskohercegovačkoj i široj javnosti poznat kao autor projekta “Genocid na karti”.

Projekat nazvan „Genocid na karti“ se sastoji od tri karte na kojima su označene masovne grobnice, mjesta pogubljenja i trasa kretanja “Marša mira” od Nezuka do Srebrenice. Uz svaku kartu (tri dana marša tri karte) nalazi se i list sa koordinatnim instrukcijama unesenih elemenata na kartama. Pored ovoga, na kartama su uneseni i podaci o broju skeletnih ostataka pronađenih u označenim masovnim grobnicama.

Ove karte danas su dostupne i koriste svim učesnicima “Marša mira”, ali i cjelokupnoj javnosti, radi boljeg razumijevanja genocida koji je počinjen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici.

Karte se nalaze i u 265 škola na području F BiH.

Općina Kakanj će otkupiti ove karte u određenom broju primjeraka kako bi iste bile podijeljene ovogodišnjim kakanjskim učesnicima “Marša mira” koji prema Nezuku polaze u nedjelju 7. jula.

Aktivnosti koje se odnose na pripremu i organizaciju učešća Kakanjaca na ovogodišnjem “Maršu mira” Općina Kakanj je pomogla finansjskim iznosom od 1.200 KM.

Ispravljena još jedna nepravda prema Kaknju: U kakanjskom budžetu uskoro dodatnih 425.000 KM od raspodjele PDV-a

Nakon reakcija, došlo je do promjene načina izračuna raspodjele PDV-a prema općinama. Naime, jedan od kriterija za dodjelu prihoda od PDV-a općinama je kriterij indeksa razvijenosti. Porezna uprava F BiH nedavno je dostavila nove podatke Federalnom ministarstvu finansija o porezu na dohodak i porezu na promet, a koji se koriste pri izračunu indeksa razvijenosti.

Na osnovu toga došlo je do povećanja procentualnog učešća Općine Kakanj s dosadašnjih 1,524 % na 1,9 %.

Općina Kakanj tako očekuje porast prihoda od raspodjele PDV-a, a prema informacijama, koje još nisu zvanično potvrđene, Kakanj će u ovoj godini dobiti dodatnih 425.000 KM.

Kriteriji na osnovu kojih se vrši raspodjela prihoda od PDV-a prema općinama su broj stanovnika, površina, broj učenika u osnovnom obrazovanju i indeks razvijenosti.

Načelnik Aldin Šljivo s ministrima u posjeti Brnjicu: U toku radovi na izgradnji ambulante u Krševcu i rekonstrukciji puta Stari dom-Pedići, u planu “podizanje” mosta koji izaziva plavljenje puta i izgradnja spomen-obilježja šehidima u Pedićima

Načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo posjetio je, zajedno s kantonalnim ministrima Mirnesom Bašićem i Fahrudinom Čolakovićem, područje Brnjica.

Razloga za posjetu je nekoliko. U toku su radovi na izgradnji ambulante i prostorija mjesne zajednice u Krševcu za čiji je dovršetak TIKA izdvojila 150.000 KM.

U toku su i radovi na rekonstrukciji puta Stari dom – Pedići ukupne vrijednosti od 100.000 KM.

Plan je i da se uz pomoć Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK na čijem je čelu naš sugrađanin Mirnes Bašić izvrši i “podizanje” jednog od mostova koji često izaziva plavljenje puta za Brnjic.

Zamisao je i da se uz pomoć Ministarstva za boračka pitanja ZDK u Pedićima izgradi spomen-obilježje šehidima. Radi se o jednom od kakanjskih džemata koji su dali najviše šehida obzirom da je čak 20 najboljih sinova Bosne s ovog područja dalo živote za slobodu našeg naroda i države.