Zvanično otvorene prostorije Udruženja “Proaktivna omladina”, prvog takve vrste u MZ Brnjic

Danas je prigodnim programom u Područnoj školi “Rešad Kadić” Krševac ozvaničen početak rada omladinskog udruženja “Proaktivna omladina” Brnjic.

Radi se o kolektivu vrijednih i ambicioznih mladih ljudi, čiji je cilj kroz različite aktivnosti, radionice, predavanja i slične sadržaje poboljšati položaj djece i mladih na području kakanjske općine, a prije svega u MZ Brnjic i Krševac. Njihove prostorije nalaze se u Područnoj školi “Rešad Kadić” u Krševcu.


Svečanosti je prisustvovao i općinski načelnik Aldin Šljivo. U svom obraćanju, načelnik je naglasio značaj omladinskog aktivizma, grupisanja ideja, te u tom smislu saradnje sa zvaničnim organima i drugim nevladinim organizacijama. Istakao je kako navedeno udruženje u Općini Kakanj ima bezuslovnog partnera koji će biti oslonac i podrška.

Nakon prigodnog nastupa učenika, uručene su zahvalnice općinskom načelniku, direktoru OŠ “Rešad Kadić” Brnjic Ademu Gačiću, te koordinatorici Humanitarne organizacije “World Vision BiH”.

Obilježene godišnjice formiranja Općinskog štaba odbrane Kakanj i formiranja 311. lahke brigade Kakanj

U okviru Programa obilježavanja 27. godišnjice formiranja Općinskog štaba odbrane Kakanj i 26. godišnjice formiranja 311. lahke brigade Kakanj danas je u Gradskom spomen-parku u Kaknju upriličeno polaganje cvijeća na Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. i Spomen-obilježje palim borcima Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945.

Prisutnima u Gradskom spomen-parku obratili su se Fadil Imamović, jedan od komandanata Općinskog štaba odbrane Kakanj, komandant 311.lahke brigade i jedan od komandanata 329.brdske brigade i načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo.

Naređenjem Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga Republike BiH od 9.novembra 1992.godine za formiranje jedinica Trećeg korpusa, dotadašnji Općinski štab Teritorijalne odbrane Kakanj je preimenovan u Općinski štab odbrane Kakanj po formaciji T-412.185 i pod tim imenom je i djelovao sve do formiranja 311. lahke brigade 3. korpusa Armije BiH u novembru 1993. godine kada je sa cjelokupnim svojim sastavom, naoružanjem i opremom ušao u sastav te brigade.

Desetog novembra 1993. godine formirana je 311.lahka brigada Kakanj. Tog dana, u 12.00 sati, na platou kamenoloma Hidrogradnje (selo Pope), pred svečanim strojem boraca i pred mnogobrojnim zvaničnicima civilne vlasti i članovima komande 3.korpusa Armije RBiH, komandant Fadil Imamović je komandantu Trećeg korpusa Armije RBiH, generalu Mehmedu Alagiću, raportirao da je 311. lahka brigada postrojena i spremna za izvršavanje svih ratnih zadataka.

Na prvom postrojavanju i svečanoj smotri novoformirana 311. lahka brigade u svom organizacijsko-formacijskom sastavu je imala komandu, prištapske i prateće jedinice, tj. diverzantsko-izviđačku četu, prateću četu, inžinjerijski vod i logističku četu, te 5 lahkih pješadijskih četa sa ukupno 964 vojnika, podoficira i oficira.

Dvadeset i devetog septembra 1994. godine, naredbom Štaba Vrhovne komande Armije RBiH, dotadašnje kakanjske brigade, 309. brdska i 311. lahka brigada, sa svojim ljudstvom, naoružanjem i vojnom opremom ulaze u sastav novoformirane 329. brdske brigade

U svom današnjem obraćanju načelnik Aldin Šljivo je rekao:

“Poštovane porodice šehida i poginulih boraca, cijenjeni borci i komandanti, predstavnici institucija, boračkih udruženja, dragi sugrađani,

u pogledu ozbiljnog pristupa otporu agresiji, Kakanj je u mnogim segmentima svijetli primjer. Kakanjski patrioti su bili dio općeg pokreta za mir i mirno rješenje jugoslovenske krize, ali isto tako u Kaknju je postojao i visok nivo svijesti da probuđene ideologije mržnje i prekrajanja granica ne treba prepustiti slučaju.

Kroz organizaciju Patriotske lige, Općinskog štaba Teritorijalne odbrane koji je poslije preimenovan u Općinski štab odbrane Kakanj, kroz formiranje brigada, kroz organiziranje života i funkcionisanja privrede u ratnim uslovima, Kakanj je pokazao visok nivo organizacije koja je bila ključ za sprečavanje namjera da se i na našem kakanjskom prostoru ostvare zamisli kreatora velikodržavnih projekata. To je bila i ključna odrednica koja je rezultirala činjenicom da je Kakanj dao tako veliki doprinos u odbrani države. U tom kontekstu, poseban nivo organizovanosti pokazao je Općinski štab odbrane Kakanj, a poslije i 311. lahka brigada. Upravo takav visok nivo organizovanosti i ustrojstva je nadomjestio veliki nedostatak i nesrazmjer naših snaga spram neprijatelja u pogledu posjedovanja oružja jer nam je još prije početka agresije iz skladišta teritorijalne odbrane oteto naše oružje, a bili smo i pritisnuti nepravednim embargom na uvoz oružja.

Danas kada se prisjećamo činjenica koje govore o organizaciji otpora agresiji u Kaknju i našoj državi, možemo jasno zaključiti da svako vrijeme i svaki izazov traži ozbiljnost i organizaciju, te odbacivanje neutemeljenih i neobjašnjivih vjerovanja kako će neko drugi brinuti o našoj sudbini.
Ispravno shvatanje namjera i planova agresora kakanjski patrioti pokazuju još 1991.godine, kada je postalo jasno da neprijatelji ne čuju poruke mira. U to vrijeme i u Kaknju se organizira Patriotska liga kao dio općeg bosanskohercegovačkog patriotskog pokreta.

Zbog toga se u svakoj priči o teritorijalnoj odbrani, brigadama i pobjedama neizostavno treba osvrnuti na period stvaranja patriotske lige u BiH i činjenicu da je ovaj patriotski pokret spriječio da BiH šapatom padne.
Mi se danas ponosimo činjenicom da je u Kaknju u tim sudbonosnim vremenima postojala Patriotska liga. Sa posebnim ponosom govorimo o kakanjskim pokretačima otpora. Prije nekoliko dana navršilo se 7 godina od smrti profesora i ratnog načelnika Kemala Čelebića. Zato smatram da u ovoj prilici treba spomenuti rahmetli Kemala Čelebića.
Kemal Čelebić je bio jedan od pokretača Patriotske lige Kakanj, a poslije i predsjednik Skupštine opštine Kakanj, kriznog štaba i ratnog predsjedništva opštine Kakanj. Bio je krajnje odan ideji cjelovite, nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine sa svim njenim specifičnostima koje krase njeno biće i koje se prožimaju kroz njenu hiljadugodišnju historiju.

Sa posebnom sjetom danas se sjećamo i Elvedina Šehagića Dinka i svih drugih poginulih i umrlih kakanjskih patriota.
Uz ovakve emocije i razmišljanja, svim pripadnicima Općinskog štaba odbrane Kakanj i svim pripadnicima 311. lahke brigade čestitam 9. novembar – dan kada je 1992. godine dotadašnji Općinski štab Teritorijalne odbrane Kakanj preimenovan u Općinski štab odbrane Kakanj i 10. novembar – dan kada je 1993. godine osnovana 311. lahka brigada Kakanj”.

VAŽNO: Oglasi za dodjelu poticaja zapošljavanja i samozapošljavanja branilačke populacije u Zeničko-dobojskom kantonu

Objavljujemo oglase za dodjelu poticaja zapošljavanja i samozapošljavanja branilačke populacije u Zeničko-dobojskom kantonu.

Oglasi se mogu vidjti klikom ovdje

Javni poziv za sufinansiranje zapošljavanja i samozapošljavanja djece šehida i poginulih boraca

Odlukom Vlade Zeničko-dobojskog kantona od 11. oktobra odobreno je učešće Zeničko-dobojskog kantona u Programu sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece šehida i poginulih boraca u 2019. godini, kojeg je donio Federalni zavod za zapošljavanje, a nosilac realizacije programa je JU Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona. Vlada je navedenom odlukom za ovu svrhu odobrila sredstva iz budžeta u iznosu od 100.000 KM.

U ime Vlade ZDK, ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković je 05. novembra potpisao Sporazum o međusobnoj saradnji na realizaciji navedenog programa sa predstavnicima Federalnog zavoda za zapošljavanje i Službe za zapošljavanje ZDK, a današnjim objavljivanjem javnog poziva započela je njegova realizacija.

Programom je predviđeno zapošljavanje djece šehida i poginulih boraca, prijavljenih na evidenciju nezaposlenih osoba dan prije prijave poslodavca na Javni poziv, sa završenom visokom ili višom stručnom spremom, uz zasnivanje radnog odnosa na period od dvanaest (12) mjeseci, ili srednjom i nižom stručnom spremom uz zasnivanje radnog odnosa na period od šest (6) mjeseci.

Služba poslodavcu mjesečno isplaćuje/refundira iznos od 600,00 KM za osobe sa visokom ili višom stručnom spremom u trajanju od 12 mjeseci i 600,00 KM za osobe sa srednjom i nižom stručnom spremom u trajanju od šest (6) mjeseci, a koji obuhvata dio troškova obaveznih doprinosa i/ili dio neto plaće.

Programom je također predviđeno i samozapošljavanje djece šehida i poginulih boraca, odnosno sufinansiranje pokretanja njihovog biznisa. U ovom slučaju Služba mjesečno isplaćuje/refundira iznos od 600,00 KM na period od 12 mjeseci bez obzira na stručnu spremu aplikanta.

Za realizaciju Programa sufinansiranja zapošljavanja djece šehida i poginulih boraca predviđena su sredstva u iznosu od 200.000 KM, od čega 100.000 KM osigurava Ministarstvo za boračka pitanja ZDK, a 100.000 KM Federalni zavod za zapošljavanje.

Javni poziv ostaje otvoren do utroška sredstava.

Javni poziv se može vidjeti klikom ovdje

Pred Dan državnosti BiH – Kakanjski antifašisti su dali veliki doprinos u stvaranju uslova za obnovu državnosti BiH (serijal priča): Rudolf Rudi Mali (1912-1942)

Rudolf Rudi Mali je rođen 1912. godine u Esenu u Njemačkoj, poznatom rudarskom centru gdje mu je otac, porijeklom Slovenac iz Kamnika, došao u potrazi za poslom i kao rudar radio. Bile su to sudbonosne godine kada se pripremao i uskoro otpočeo Prvi svjetski rat u koji je ušao i Rudijev otac. Njegova majka sa djecom vraća se u Kamnik gdje dočekuje kraj rata i povratak supruga koji je bio u četverogodišnjem zarobljeništvu. Opet su poslije toga uslijedila potucanja u borbi za posao. Tako je za porodicu Mali jedna usputna stanica bila Banja Luka u kojoj su se zadržali sedam godina. Godine 1936. Rudi je krenuo u Španiju, međutim uhvaćen je na granici pa je morao odležati šest mjeseci u logoru u Francuskoj. Nakon toga bio je protjeran u Kamnik odakle su mu bili roditelji. Odatle je, međutim, morao ići za roditeljima jer su se u međuvremenu oni nastanili u Kaknju. Došavši u Kakanj Rudi je radio kao kovač u Staroj jami, a kasnije je bio ložač na lokomotivi u Novoj jami.

Rudolf Rudi Mali (1912-1942)

Rudolf Rudi Mali

U Kaknju ga je 1941. godine zatekao rat. Bio je zatvaran, ali je, zahvaljujući sretnoj okolnosti da je imao rodni list ispisan na njemačkom jeziku, bio pušten na slobodu. Po izlasku iz zatvora pomagao je NOP zajedno sa svojom suprugom Danicom.

1942. godine uključuje se u Zenički partizanski odred. Poginuo je 4. maja 1942. godine.

Jedna od kakanjskih ulica danas nosi ime Rudi Mali.

 

16. novembra 1947. godine krenuo prvi voz prugom Bosanski Šamac – Sarajevo: Arhivski zapis o početku izgradnje pruge na dionici od Sarajeva do Kaknja

Prvi voz na pruzi Bosanski Šamac-Sarajevo, koja je izgrađena omladinskim radom, krenuo je 16. novembra 1947. godine.

Izgradnja 240 kilometara pruge trajala je nešto više od sedam mjeseci. Na izgradnji pruge i 107 objekata uz prugu radilo je 212.000 omladinaca i omladinki.

Iz arhive Općine Kakanj donosimo zapis iz 1947. godine kojeg je zabilježio Rade Jovanović, a koji govori o početku izgradnje pruge Bosanski Šamac – Sarajevo:

„Otpočela je izgradnja Druge omladinske pruge Šamac-Sarajevo. Pored toga što će pruga biti radna škola, ona će mnogima omogućiti da steknu znanje i da se razviju na kulturno-prosvjetnom i sportskom polju. Imali smo priliku, a i željeli, da obiđemo radilišta na početku izgradnje. Iako smo putovali vozom, popularnim „ćirom“ i posmatrali samo četvrti dio cjelokupne Omladinske pruge, i posjetili jednu od preko stotinu radnih brigada, uvjerili smo se, u što nismo ni sumnjali, u organizatorsku sposobnost, radnu snagu, polet i požrtvovanje naše omladine. Putovali smo putničkim vozom. Krenuli smo iz Sarajeva. Bila je srijeda, 2. april, drugi dan kako je počela izgradnja.

(…) Tek što smo odmakli od Sarajeva spazili smo jednu radnu brigadu koja je, uz samu prugu, u punom jeku, kopala i ravnala teren. U sredini radilišta bila je zastava. Iako su tek jedan dan kopali, na radilištu se vidi rad iz prethodnog dana.

Željeznička kompozicija juri dalje. Sve češće, kako gdje, i s jedne i s druge strane, viđamo barake. Trasa normalnog kolosijeka ide uporedo sa ovom starom, uskotračnom prugom.

Prošli smo stanicu Rajlovac. Pred jednom barakom stoji natpis „Prva višegradska brigada“. Pada u oči čistoća dvorišta – igrališta i jarbol na kome se leprša zastava.

Razmak između stanica je mali. Evo stigli smo u Reljevo. Ulaze dva stručna rukovodioca sa pruge. Oni idu do iduće stanice – Jošanice. „Jači su Hercegovci“ – veli jedan od njih. „Juče su oni najviše od svih radili“.

Iza Jošanice, niz dolinu rijeke Bosne, teren je brdovit. Vide se brigadiri kako prave usjeke i krče teren od panjeva.

–          „Semizovac“ – čuje se glas konduktera. Ulazi nekoliko đaka. Oni idu u Visoko, gdje pohađaju Gimnaziju.

Pred jednom barakom primjećujemo igralište za odbojku. To su juče izgradili brigadiri Prve ljubičke brigade. Na suprotnoj strani pored rijeke Bosne, graditelji vade šljunak.

Na stanici u Ilijašu ulazi grupa željezničara. Oni idu do Podlugova, a neki i dalje. U Podlugovima ulaze novi putnici. Diskusija o pruzi se ne prekida.

Približujemo se Visokom. Tu će mnogi putnici sići. Na platformi je gužva, svi se pripremaju za izlaz.

–          Meho, znaš li – govori jedan željezničar i pokazuje rukom na kućicu, da će Agićevu kuću srušiti.

Na sadašnjem ćošku će biti skretnica nove stanice u Visokom. Na stanici u Visokom živo. Preko puta nje gradi grupa omladinaca. Svi su u jednoobraznoj radnoj uniformi zelene boje. Doznajemo da je to Pulska brigada. Napuštamo Visoko. (…) Iza pristaništa Porječani nalazi se brigada iz Sarajeva. Veseli su, mašu nam i opet nastavljaju s radom.

Pred Kaknjem voz polako ide preko mosta na rijeci Bosni. U dolini grupa geometara premjerava i obilježava trasu pruge. Eto nas u Kaknju, poznatom nalazištu uglja. Poslije kratke pauze, nastavljamo vožnju. Duh takmičenja kod naše omladine je svugdje. Evo, posmatramo grupu graditelja kako se takmiče ko će više kolica zemlje prevući ka nasipu.

U Modrinju, pored ostalih brigada, nalaze se i Skopska i Derventska. Improvizirana učionica je u polju. I tabla je, takođe, improvizirana, ali , i pored toga, čas za nepismene uveliko radi. Na obilježenoj kosi od kamena, koja je okrečena, ispisana je parola: „Fiskultura osposobljava čovjeka za rad i obnovu domovine“.

Foto: http://www.zeleznice.in.rs/