25. novembar neradni dan: Općinske službe i Zavod za planiranje ne rade na Dan državnosti

Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine, utvrđeno da je 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine državni praznik, te da tog dana državni organi, preduzeća i druge pravne osobe ne rade. Stoga, obavještavamo građane da 25. novembra 2020. godine ne rade općinske službe, niti Zavod za planiranje i izgradnju.

Pred Dan državnosti BiH – Kakanjski antifašisti su dali veliki doprinos u stvaranju uslova za obnovu državnosti BiH (serijal priča): Fadil Dogdibegović Dikan (1925-1952)

Već početkom okupacije u Kaknju je postojalo jezgro antifašista koje se formiralo oko krojačkog radnika Avde Iširlije i Fadila Dogdibegovića.

Okupatorima to nije promaklo. Avdo je protjeran, a Fadil je osjetio da je zapažen i obilježen. 1942. godine Fadil se zaposlio u Rudniku. Zbog ilegalnog rada ubrzo je uhapšen i sproveden u Visoko. Pušten je zahvaljujući intervenciji komandanta Rudnika, inače simpatizera Narodnooslobodilačkog pokreta. Ipak, veze sa partizanima su stalne. Iz Rudnika, ilegalnim putem, odlazi značajna pomoć za potrebe borbe.

fadil dogdibegovic

Prvo oslobođenje Kaknja, 29. juna 1943. godine, bio je krupan događaj za Kakanj. Ivo Lola Ribar je oduševio narod svojim govorom u krugu Rudnika, kod stare Direkcije. U glavama mnogih prisutnih iz temelja se promijenio odnos prema NOP-u.

Nakon ovog događaja neprijatelj pojačava svoje snage u Kaknju. U Doboj dolazi novi bataljon neprijateljskih snaga , a  osniva se i tzv. seoska milicija. Međutim, NOP sve više jača. Fadil je glavna veza sa Visočko-fojničkim partizanskim odredom. Fadilova lična hrabrost bila je velika. Pod vrlo teškim uslovima ilegalnog rada ostao je u Kaknju i Rudniku sve do februara 1945. godine kada se pridružio borbama za oslobođenje.

Poslije rata je radio u Rudniku kao pomoćnik direktora za kapitalnu izgradnju. Pored svih obaveza, onako veseljak i vječiti optimsta, okreće se i kulturno-prosvjetnom radu.

12. januara 1950. godine jednoglasno je izabran za predsjednika prvog Radničkog savjeta Rudnika, i ujedno u BiH. U tom trenutku imao je samo 27 godina. Tragična smrt 8. marta 1952. godine prekinula je njegov život i rad kada je bio u punom naponu snage i stvaralaštva. Toga dana, oko 11 sati, kao rukovodilac građevinskih investicija Rudnika, vraćajući se sa Građevinskog pogona u svoju kancelariju, da bi, vjerovatno skratio put, krenuo je industrijskom prugom Rudnika. Bio je zamišljen, a i od buke buldožera, koji je radio u neposrednoj blizini, nije čuo niti primijetio da iza leđa dolazi radni voz, pa se pravovremeno nije sklonio i našao je smrt pod točkovima voza.

Foto u naslovnici: Ilustracija

Čestitka načelnika Općine Kakanj Aldina Šljive i predsjedavajućeg OV Slavena Katičića povodom 25. novembra – Dana državnosti BiH

Naša domovina Bosna i Hercegovina sa svojim bogatstvom različitosti koje se međusobno susreću i obogaćuju je u suštini Evropa i Svijet u malom.

Biti dio takvog multietničkog društva predstavlja čast i privilegiju, ali to znači i obavezu i motivaciju da se svi kontinuirano i ustrajno zalažemo da svaki čovjek u našoj domovini slobodno uživa svoja prava u pogledu svog nacionalnog, vjerskog i građanskog identiteta.

Biti dio multietničkog bosanskohercegovačkog društva istovremeno znači i obavezu da se kontinuirano radi na polju jačanja demokratičnosti i zaštite ljudskih prava, te da se ustrajno radi na putu općeg prosperiteta naše domovine.

Njegovanjem i konkretnim pokazivanjem tolerantnosti, uvažavanja, poštovanja i solidarnosti sa svim ljudima, te stalnim građenjem mostova prijateljstva, najbolje se pokazuje razumijevanje suštine naše domovine i najbolje se dokazuje odanost Bosni i Hercegovini.

Sa ovakvim promišljanjima i porukama, svim građanima Kaknja i svim ljudima koji domovinu nose u srcu, upućujemo čestitku povodom Dana državnosti BiH.

Pred Dan državnosti BiH – Kakanjski antifašisti su dali veliki doprinos u stvaranju uslova za obnovu državnosti BiH (serijal priča): Melenta Bošnjak (1911-1943)

Melenta Bošnjak je rođen 1911. godine u selu Bosna, općina Kakanj. Osnovnu školu je završio u Bilješevu, radio je u Rudniku Kakanj, prvo na Separaciji, a zatim u Staroj jami. U Kaknju  je ostao do rudarske katastrofe 1934. godine kada prelazi na rad u Željezaru Zenica.  Po dolasku NDH aktivno je radio na organizovanju ustanka. Poslije otpuštanja iz Željezare, sredinom 1941. godine, odlazi u svoje rodno selo Bosna, ali ubrzo biva uhapšen od strane NDH vlasti. Zahvaljujući poznanstvu sa jednim od stražara bio je pušten.

Bošnjak nastavlja sa pripremama za ustanak,  prvo na terenu Viduše, Saranovića i drugih sela u okolini Modrinja, a zatim prelazi na teren Ponihova i Dračića, početkom jeseni 1941. godine. Učesnik je prvih borbi na Sebinju, Perinom Hanu i Dračiću.

Bio je jedan od prvih komandira partizanskih četa na kakanjskom području. U Zeničkom partizanskom odredu ostaje do četničkog puča maja 1942. godine. Polovinom maja 1942. godine stupa u grupu udarnih bataljona od kojih se u  augustu iste godine formirala Šesta istočnobosanska brigada. U ovoj Brigadi biva postavljen za komandira čete. Krajem 1942. godine postavljen je  za zamjenika komandanta bataljona. U borbama se isticao kao primjeran borac.

Poginuo je u borbi na Milićima kod Vlasenice marta 1943. godine.

Foto: Ilustracija