Čestitka načelnika Bajtarevića povodom 15. januara – Dana vozača i automehaničara

Povodom 15. januara – Dana vozača i automehaničara svojim sugrađanima profesionalnim vozačima, automehaničarima, prevoznicima, taksistima, te svim drugim vozačima, upućujem srdačne čestitke sa željom da ih u životu prati zdravlje, sreća i uspjeh.

Dragi sugrađani, neka vam putevi donesu kilometre sreće i uspjeha, neka motori vozila rade besprijekorno kao sat, vožnja neka bude sigurna, saobraćaj neometan, kolovozi suhi i čisti…

Sretan 15. januar – Dan vozača i automehaničara!

Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević

Ured načelnika: Upriličen prijem za Almira Alagića, predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Bukovlje

Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević razgovarao je u svom uredu s Almirom Alagićem, predsjednikom Savjeta Mjesne zajednice Bukovlje.

Razgovaralo se o planovima za realizaciju novih projekata kojima se poboljšava kvalitet života mještana na području pomenute mjesne zajednice.Podsjetimo, načelnik Bajtarević je pokrenuo širok krug razgovora i konsultacija s predstavnicima kakanjskih mjesnih zajednica.

Cilj načelnika je direktno s terena dobiti informacije o potrebama, problemima i izazovima s kojima su susreću mještani u kakanjskim mjesnim zajednicama, te saznati njihove poglede na prioritete u pogledu poboljšanja kvaliteta života, kao i stepen pripremljenosti projekata za apliciranje prema budžetskim programima.

Načelnik je naglasio važnost mjesnih zajednica kao oblika organizacije koji je najbliži građanima, koji stalno osluškuje stavove i mišljenja građana i koji najbolje poznaje potrebe, probleme i prioritete u svom neposrednom okruženju.

Ured načelnika: Upriličen prijem za Almira Kubata, predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Zgošća

Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević razgovarao je u svom uredu s Kubat Almirom, predsjednikom Savjeta Mjesne zajednice Zgošća.

Razgovaralo se o planovima za realizaciju novih projekata kojima se poboljšava kvalitet života mještana na području pomenute mjesne zajednice.

Podsjetimo, načelnik Bajtarević je pokrenuo širok krug razgovora i konsultacija s predstavnicima kakanjskih mjesnih zajednica.

Cilj načelnika je direktno s terena dobiti informacije o potrebama, problemima i izazovima s kojima su susreću mještani u kakanjskim mjesnim zajednicama, te saznati njihove poglede na prioritete u pogledu poboljšanja kvaliteta života, kao i stepen pripremljenosti projekata za apliciranje prema budžetskim programima.

Načelnik je naglasio važnost mjesnih zajednica kao oblika organizacije koji je najbliži građanima, koji stalno osluškuje stavove i mišljenja građana i koji najbolje poznaje potrebe, probleme i prioritete u svom neposrednom okruženju.

Pred 15. januar-Dan vozača i automehaničara: Predstavljamo jedan od najljepših eksponata Muzeja Kaknja-stari FIAT autotrenažer koji je u Kaknju služio dugi niz godina

Jedan od najljepših eksponata koji se čuvaju u Muzeju Kaknja je stari FIAT-autotrenažer koji se godinama koristio u Kaknju u procesu obuke vozača.

Autotrenažer je omogućavao potpunu simulaciju svih elemenata upravljanja motornim vozilom.

Danas kao eksponat služi za podsjećanje na prošla vremena, a kod brojnih kakanjskih vozača budi nostalgiju i prisjećanje na prve dane za volanom.

“Muzej Kaknja je jedna od najmlađih muzejskih ustanova u BiH. No, bez obzira na svoje “mlade” godine, kakanjski muzej ima jako puno lijepih i zanimljivih eksponata. Vrijeme brzo prolazi, tehnološki napredak je jako brz i progresivan, tako da i brojni predmeti brzo postaju prevaziđeni i brzo se zaboravljaju. Zato je lijepo takve predmete sačuvati kao eksponate i u tom smislu naš muzej predano radi”, rekao je načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević.

Vremeplov pred 15. januar – Dan vozača i automehaničara: Saobraćaj u Kaknju

Prije Drugog svjetskog rata i u prvim poslijeratnim godinama u Kaknju nije bilo drumskih motornih vozila niti je bilo saobraćajnica koje bi povezivale Kakanj sa selima. Prevoz se obavljao isključivo zaprežnim vozilima. Rudnik je imao 2 – 3 fijakera koji su prevozili administrativno-upravno osoblje do pogona u Ričici, Haljinićima i do željezničke stanice i Rošćevine.

Potrebe za organizovanim prevozom radnika su rasle, tako da Rudnik nabavlja kamione, prekrivene ceradom, isključivo za svoje potrebe. Ove kamione 50-tih godina postepeno zamjenjuju autobusi. U to vrijeme grade se putevi, u početku do Kraljeve Sutjeske i Ričice, a kasnije i do ostalih mjesta.

Majstorivolana

Salko Đuđo i Behaija Neimarlija

Pri Rudniku je osnovan i vlastiti pogon – “Autopark”. Iz tog perioda poznati su Salko Duđo (lijevo na fotki) i Behaija Neimarlija (desno), dva vozača pogona saobraćaja Rudnika Kakanj, koji su se 30. septembra 1961. godine upisali u listu rijetkih majstora volana, jer je njihov autobus, kojeg su naizmjenično vozili do 1959. godine, prevalio stotinu hiljada kilometara bez veće opravke.

“Autopark” je 1967. godine imao 6 autobusa i nekoliko drugih motornih vozila, što nije bilo dovoljno ni za prevoz radnika Rudnika.

“Autopark” se iste godine izdvaja kao radna jedinica i pripaja autotransportnom preduzeću “Centrotrans” Sarajevo. Dvanaest godina poslije, 1979. godine Osnovna organizacija udruženog rada Prevoz putnika i održavanje vozila sarajevskog „Centrotransa“ je bila firma sa 90 zaposlenih. Sa 20 autobusa prevozili su 2 880 000 putnika godišnje asfaltnim i makadamskim putevima od ukupno 1 800 000 km. Osim redovnih linija, postojala je i vikend linija od Kaknja do Ponijera.

“Centrotrans” Kakanj je dao veliki doprinos u periodu Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995, kada je, u vremenu nedostatka goriva, dijelova i autobusa, nadljudskim trudom i zalaganjem vršen prevoz za potrebe Armije R BiH, a održavane su, u granicama mogućnosti, i općinske autobuske linije.

Dugi niz godina Kakanj nije imao adekvatnu autobusku stanicu, sve do 8. aprila 1987. godine kada je u rad puštena nova Autobuska stanica u Kaknju. Radna organizacija GMK gotovo šest mjeseci je radila na izgradnji objekta u kojeg je uloženo oko 20 milijardi dinara. Objekat je građen sredstvima općinskog samodoprinosa za dodatno zapošljavanje, te udruženim sredstvima kolektiva „Centrotrans“, „Jasmin“ i Veleprometovog OOUR-a „Sretno“. U sklopu objekta izgrađeno je 12 perona, biletarnica sa 4 šaltera, ugostiteljska radnja, samoposluga i kiosk. Zaposleno je dvadeset novih radnika. Otvaranjem Autobuske stanice rasterećen je saobraćaj glavne gradske saobraćajnice.

“Transport” Kakanj

U okviru Radne organizacije „Rudar“, kao člana nekadašnje velike UPI-jeve porodice, poslovala je osnovna organizacija udruženog rada „Transport“. Zapošljavala je blizu 60 radnika, a njena djelatnot bila je prevoz robe i održavanje vlastitog voznog parka i vozila trećih lica.

Picture 116

Detalj iz radionice “Transporta”

P1010720

P1010713iPicture 595

Foto: Saobraćaj u Kaknju, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka u Kaknju (Arhiv Općine Kakanj)

Služba civilne zaštite Kakanj: Kako postupiti u slučaju pojave zapaljenja dimnjaka?

Obzirom na činjenicu da Profesionalna vatrogasna jedinica u Kaknja često bilježi slučajeve požara koji su nastali zapaljenjem čađi u dimnjacima, građanima Kaknja želimo ukazati na potrebu pravilnog i redovnog čišćenja dimnjaka, uzroke nastanka zapaljenja dimnjaka, te postupke u slučaju pojave ove vrste požara.

Požari dimnjaka su vrlo česti. Kod požara dimnjaka dolazi do zapaljenja čađi u dimovodnom kanalu.

Opasnost kod požara dimnjaka prijeti od nekoliko pojava:

a) let iskri – iz grla dimnjaka iskre lete po krovu i na okolni zapaljivi materijal što može uzrokovati zapaljenje.

b) zagrijavanje zidova – dolazi do prenosa toplote kroz zidove kojima je obzidan dimovodni kanal. Ako su na takve zidove naslonjeni zapaljivi materijali (drvo, papir i sl) može doći do zapaljenja i širenja požara na prostor.

c) prijenos požara na građevinske elemente zgrade – kod nepravilno izvedenih dimnjaka, najčešće u starim objektima, često je moguće naići na grede  koje prolaze kroz dimovodni kanal. Dolazi do zapaljenja tih greda i prijenosa požara na krovište i/ili međuspratnu konstrukciju, što može imati katastrofalne posljedice.

d) pucanje dimnjaka – uzrok tome je vrlo visoka temperatura koja se razvija kod zapaljenja čađi u dimovodnom kanalu – i do 1000°C. Dolazi do pucanja zida kojim je obzidan dimovodni kanal i samog dimovodnog kanala.

Pokazatelji da je došlo do požara dimnjaka:

  • karakterističan zvuk koji dolazi iz dimnjaka poput glasnog huktanja.
  • jako zagrijani zidovi kojima je obzidan dimovodni kanal. Oprez, ponekad su toliko vrući da može doći do opekotina prilikom diranja takvih zidova.
  • let iskri iz grla dimnjaka
  • karakterističan miris paleži.

Postupak u slučaju da je došlo do požara dimnjaka:

a) Nazovite kakanjske vatrogasce na broj telefona 123.

b) Prigušite otvore za zrak na ložištu kako bi smanjili gorenje i postupno gasite peć (ložište). Ne ulijevajte naglo vodu u peć jer bi moglo doći do naglog razvoja pare što može uzrokovati opekotine i dovesti do pucanja peći usljed nagle promjene temperature (ovisno o materijalu izrade).

c) Obavijestite komšije o događaju kako bi spremni dočekali vatrogasce.

Napomene:

a) Ne smije se ulijevati voda u dimnjak – 1 l vode stvara 1.800 l vodene pare što može uzrokovati naglu ekspanziju u dimnjaku i puknuće samog dimnjaka.

b) Gašenje se može provesti pomoću nekoliko postupaka:

– ugušivanjem pomoću mokrih krpa. Svi otvori se moraju zatvoriti pomoću mokrih krpa. Dolazi do ugušivanja i smanjenja intenziteta požara nakon čega je potrebno čađ sastrugati pomoću čelične četke i kroz vratašca za čišćenje na dnu dimnjaka iznijeti iz objekta.

– prahom za gašenje. Prah iz aparata se ubacuje kroz najniži otvor i uzgon ga vuče prema gore. Loša osobina je što prah nema ohlađujući efekt. Nakon prigušivanja požara potrebno je provesti isti postupak kao i kod gašenja pomoću mokrih krpa.

Kako bi dimnjak ispravno vršio svoju funkciju i ne bi predstavljao sigurnosnu prijetnju za svoje korisnike potrebno je držati se propisa:

– Dimnjak se smije upotrebljavati samo za gorivo za koje je predviđen.

– Potrebno je pravilno i redovno održavanje dimnjaka. Učestalost čišćenja zavisi od vrste goriva koje se upotrebljava. Kod upotrebe drva za loženje treba uzeti u obzir vrstu drva, njegovu vlažnost i druge faktore koji mogu utjecati na jače čađenje dimnjaka, naročito sadržaj smole u drvetu. Kod korištenja peći na kruta goriva treba izbjegavati spaljivanje raznoraznog otpada, smolastih drva, lakiranih, premazanih, obojenih i natopljenih raznoraznim uljima ili otapalima. Osim što takva goriva uzrokuju jače onečišćenje, njihovim izgaranjem se oslobađaju razni toksični i štetni produkti izgaranja koji se usljed slabije propusnosti ili začepljenosti dimnjaka mogu vraćati u prostoriju. U prostorijama gdje se upotrebljavaju peći preporučuje se povremena ventilacija prostora (otvaranje prozora) kako bi se izvršila izmjena zraka. Treba uzeti u obzir da se kisik u prostoriji troši na gorenje, kao i da se uvijek mali dio produkata izgaranja vraća u prostoriju.

U slučaju da je prilikom čišćenja ili kontrole dimnjaka uočeno njegovo oštećenje (puknuće, poroznost ili sl) potrebno je pristupiti sanaciji dimnjaka.

Svaki dimnjak mora imati vratašca za održavanje i čišćenje na vrhu dimovodnog kanala (potkrovlje ili ravni krov) i na dnu. Vratašca moraju biti od negorivih materijala (limena ili betonska). U prostorijama u kojima postoji opasnost od požara ugrađuju se dvostruka vratašca.

Priključak peći izvodi se šamotnom ili željeznom cijevi. Priključak ne smije ulaziti u presjek dimnjaka. Na vrh dimnjaka postavlja se kapa. Funkcija kape je zaštita dimnjaka od nepovoljnih struja vjetrova.