Javni poziv: Općinski podsticaj za proizvodnju svježeg kravljeg mlijeka za I kvartal 2021. godine

Pozivamo poljoprivredne proizvođače sa područja općine Kakanj koji predaju mlijeko jednom od registrovanih otkupljivača da se prijave za općinski podsticaj za proizvodnju svježeg kravljeg mlijeka za I kvartal 2021. godine.

Zahtjev se podnosi na protokolu Općine Kakanj, a krajnji datum podnošenja zahtjeva za I kvartal je 16.4.2021. godine.

Sve informacije vezano za podnošenje zahtjeva mogu se dobiti u Općini Kakanj, I sprat,  ili putem telefona s brojem 032/771-828.

Potrebna dokumentacija za ostvarivanje podsticaja:

  • Zahtjev za ostvarivanje prava na podsticaje za animalnu proizvodnju,
  • Kopija važećeg mliječnog kartona (ne stariji od 12 mjeseci),
  • Kopija Rješenja o bavljenju poljoprivredom kao osnovnom djelatnosti,
  • Kopija Ugovora o otkupu mlijeka za tekuću godinu sa registrovanim otkupljivačem svježeg kravljeg mlijeka,
  • Kopija Potvrde o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava od općinske službe prema mjestu prebivališta (fizička lica) izdata u 2021. godini,    
  • Dokaz o otvorenom bankovnom računu.

Sjećanje na istaknute kakanjske antifašiste pred 8.april-Dan oslobođenja Kaknja: Miladin Dragić (1903-1944)

Miladin Dragić je rođen 1903. godine u Kaknju, u ondašnjem selu Plandište. Još kao nejak mladić, zbog brojne porodice, morao je krenuti „trbuhom za kruhom“. Najprije je radio kao pilanski radnik, potom kao ložač u rudničkoj termoelektrani u Kaknju od 1924. do 1926. godine kada ostaje bez posla. Poslije toga, devet godina je radio kao općinski službenik.

1939. godine odlazi na rad u zeničku Željezaru gdje je radio kao kranovođa. U Željezari se povezuje sa antifašistima Todorom Butinom i Melentom Bošnjakom.

Po izbijanju ustanka na zeničkom i kakanjskom području trebao je poći u partizane, ali je dobio zadatak da ostane u Kaknju sve dok bude mogao kako bi i dalje slao obavještenja, oružje i materijale u Zenički partizanski odred.

Miladin Dragic

Miladin Dragić

Početkom 1942. godine, pošto je saznao da bi mogao biti uhapšen, sa rođakom Vladom i sinom Jovom odlazi u Zenički partizanski odred.

Poslije četničkog puča, maja mjeseca 1942. godine, Miladin Dragić odlazi sa grupom udarnih bataljona od kojih je augusta 1942. godine formirana Šesta istočnobosanska brigada u kojoj je vršio razne dužnosti.

Kao njen intendant poginuo je oktobra 1944. godine kod Brusa, pod Kopaonikom, u Srbiji. Boreći se, ranjen je, a zatim ubijen na zvjerski način od strane četnika.

Foto u naslovnici: Ilustracija

 

 

Sjećanje na istaknute kakanjske antifašiste pred 8.april-Dan oslobođenja Kaknja: Sjećanje na antifašistu Mehmeda Skopljaka (1922-1942)

Mehmed Skopljak je rođen 1922. godine u Visokom. Nakon završene osnovne škole stupio je na izučavanje krojačkog zanata. Međutim, zbog nježnog zdravlja trogodišnje naukovanje je ostavilo odraza na njegov krhki organizam. Zbog toga je napustio ovaj zanat i otišao u Kakanj da radi kod brata u trgovini. Bilo je to 1936. godine, a u Kaknju je ostao do 1941. godine.

1941. godine odlazi u Sarajevo po nalogu antifašističkog pokreta da radi takođe u bratovoj radnji. Ubrzo odlazi na područje Konjica i Mostara gdje formira miliciju za koju od Talijana dobija oružja. Oružje je poslije proslijedio partizanskom odredu.

Aprila 1942. godine dok je boravio u Bjelimićima kod Konjica desila se izdaja milicije pa oružnici opkoljavaju kuću u kojoj se nalazio Mehmed Skopljak i njegovih 6 saboraca. Razvila se žestoka borba, neprijatelj pali kuću, pa su Mehmed Skopljak i saborci bili prisiljeni pokušati proboj. Tom prilikom oružnici Mehmeda Skopljaka hvataju živog i odmah ga ubijaju.

Sjećanje na istaknute kakanjske antifašiste pred 8.april-Dan oslobođenja Kaknja: Melenta Bošnjak (1911-1943)

Melenta Bošnjak je rođen 1911. godine u selu Bosna, općina Kakanj. Osnovnu školu je završio u Bilješevu, radio je u Rudniku Kakanj, prvo na Separaciji, a zatim u Staroj jami. U Kaknju  je ostao do rudarske katastrofe 1934. godine kada prelazi na rad u Željezaru Zenica.  Po dolasku NDH aktivno je radio na organizovanju ustanka. Poslije otpuštanja iz Željezare, sredinom 1941. godine, odlazi u svoje rodno selo Bosna, ali ubrzo biva uhapšen od strane NDH vlasti. Zahvaljujući poznanstvu sa jednim od stražara bio je pušten.

Bošnjak nastavlja sa pripremama za ustanak,  prvo na terenu Viduše, Saranovića i drugih sela u okolini Modrinja, a zatim prelazi na teren Ponihova i Dračića, početkom jeseni 1941. godine. Učesnik je prvih borbi na Sebinju, Perinom Hanu i Dračiću.

Bio je jedan od prvih komandira partizanskih četa na kakanjskom području. U Zeničkom partizanskom odredu ostaje do četničkog puča maja 1942. godine. Polovinom maja 1942. godine stupa u grupu udarnih bataljona od kojih se u  augustu iste godine formirala Šesta istočnobosanska brigada. U ovoj Brigadi biva postavljen za komandira čete. Krajem 1942. godine postavljen je  za zamjenika komandanta bataljona. U borbama se isticao kao primjeran borac.

Poginuo je u borbi na Milićima kod Vlasenice marta 1943. godine.