Obilježene godišnjice formiranja Općinskog štaba odbrane Kakanj i formiranja 311. lahke brigade Kakanj

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

U okviru Programa obilježavanja 27. godišnjice formiranja Općinskog štaba odbrane Kakanj i 26. godišnjice formiranja 311. lahke brigade Kakanj danas je u Gradskom spomen-parku u Kaknju upriličeno polaganje cvijeća na Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. i Spomen-obilježje palim borcima Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945.

Prisutnima u Gradskom spomen-parku obratili su se Fadil Imamović, jedan od komandanata Općinskog štaba odbrane Kakanj, komandant 311.lahke brigade i jedan od komandanata 329.brdske brigade i načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo.

Naređenjem Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga Republike BiH od 9.novembra 1992.godine za formiranje jedinica Trećeg korpusa, dotadašnji Općinski štab Teritorijalne odbrane Kakanj je preimenovan u Općinski štab odbrane Kakanj po formaciji T-412.185 i pod tim imenom je i djelovao sve do formiranja 311. lahke brigade 3. korpusa Armije BiH u novembru 1993. godine kada je sa cjelokupnim svojim sastavom, naoružanjem i opremom ušao u sastav te brigade.

Desetog novembra 1993. godine formirana je 311.lahka brigada Kakanj. Tog dana, u 12.00 sati, na platou kamenoloma Hidrogradnje (selo Pope), pred svečanim strojem boraca i pred mnogobrojnim zvaničnicima civilne vlasti i članovima komande 3.korpusa Armije RBiH, komandant Fadil Imamović je komandantu Trećeg korpusa Armije RBiH, generalu Mehmedu Alagiću, raportirao da je 311. lahka brigada postrojena i spremna za izvršavanje svih ratnih zadataka.

Na prvom postrojavanju i svečanoj smotri novoformirana 311. lahka brigade u svom organizacijsko-formacijskom sastavu je imala komandu, prištapske i prateće jedinice, tj. diverzantsko-izviđačku četu, prateću četu, inžinjerijski vod i logističku četu, te 5 lahkih pješadijskih četa sa ukupno 964 vojnika, podoficira i oficira.

Dvadeset i devetog septembra 1994. godine, naredbom Štaba Vrhovne komande Armije RBiH, dotadašnje kakanjske brigade, 309. brdska i 311. lahka brigada, sa svojim ljudstvom, naoružanjem i vojnom opremom ulaze u sastav novoformirane 329. brdske brigade

U svom današnjem obraćanju načelnik Aldin Šljivo je rekao:

“Poštovane porodice šehida i poginulih boraca, cijenjeni borci i komandanti, predstavnici institucija, boračkih udruženja, dragi sugrađani,

u pogledu ozbiljnog pristupa otporu agresiji, Kakanj je u mnogim segmentima svijetli primjer. Kakanjski patrioti su bili dio općeg pokreta za mir i mirno rješenje jugoslovenske krize, ali isto tako u Kaknju je postojao i visok nivo svijesti da probuđene ideologije mržnje i prekrajanja granica ne treba prepustiti slučaju.

Kroz organizaciju Patriotske lige, Općinskog štaba Teritorijalne odbrane koji je poslije preimenovan u Općinski štab odbrane Kakanj, kroz formiranje brigada, kroz organiziranje života i funkcionisanja privrede u ratnim uslovima, Kakanj je pokazao visok nivo organizacije koja je bila ključ za sprečavanje namjera da se i na našem kakanjskom prostoru ostvare zamisli kreatora velikodržavnih projekata. To je bila i ključna odrednica koja je rezultirala činjenicom da je Kakanj dao tako veliki doprinos u odbrani države. U tom kontekstu, poseban nivo organizovanosti pokazao je Općinski štab odbrane Kakanj, a poslije i 311. lahka brigada. Upravo takav visok nivo organizovanosti i ustrojstva je nadomjestio veliki nedostatak i nesrazmjer naših snaga spram neprijatelja u pogledu posjedovanja oružja jer nam je još prije početka agresije iz skladišta teritorijalne odbrane oteto naše oružje, a bili smo i pritisnuti nepravednim embargom na uvoz oružja.

Danas kada se prisjećamo činjenica koje govore o organizaciji otpora agresiji u Kaknju i našoj državi, možemo jasno zaključiti da svako vrijeme i svaki izazov traži ozbiljnost i organizaciju, te odbacivanje neutemeljenih i neobjašnjivih vjerovanja kako će neko drugi brinuti o našoj sudbini.
Ispravno shvatanje namjera i planova agresora kakanjski patrioti pokazuju još 1991.godine, kada je postalo jasno da neprijatelji ne čuju poruke mira. U to vrijeme i u Kaknju se organizira Patriotska liga kao dio općeg bosanskohercegovačkog patriotskog pokreta.

Zbog toga se u svakoj priči o teritorijalnoj odbrani, brigadama i pobjedama neizostavno treba osvrnuti na period stvaranja patriotske lige u BiH i činjenicu da je ovaj patriotski pokret spriječio da BiH šapatom padne.
Mi se danas ponosimo činjenicom da je u Kaknju u tim sudbonosnim vremenima postojala Patriotska liga. Sa posebnim ponosom govorimo o kakanjskim pokretačima otpora. Prije nekoliko dana navršilo se 7 godina od smrti profesora i ratnog načelnika Kemala Čelebića. Zato smatram da u ovoj prilici treba spomenuti rahmetli Kemala Čelebića.
Kemal Čelebić je bio jedan od pokretača Patriotske lige Kakanj, a poslije i predsjednik Skupštine opštine Kakanj, kriznog štaba i ratnog predsjedništva opštine Kakanj. Bio je krajnje odan ideji cjelovite, nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine sa svim njenim specifičnostima koje krase njeno biće i koje se prožimaju kroz njenu hiljadugodišnju historiju.

Sa posebnom sjetom danas se sjećamo i Elvedina Šehagića Dinka i svih drugih poginulih i umrlih kakanjskih patriota.
Uz ovakve emocije i razmišljanja, svim pripadnicima Općinskog štaba odbrane Kakanj i svim pripadnicima 311. lahke brigade čestitam 9. novembar – dan kada je 1992. godine dotadašnji Općinski štab Teritorijalne odbrane Kakanj preimenovan u Općinski štab odbrane Kakanj i 10. novembar – dan kada je 1993. godine osnovana 311. lahka brigada Kakanj”.

Podijelite

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin