Pred Dan državnosti BiH – Kakanjski antifašisti su dali veliki doprinos u stvaranju uslova za obnovu državnosti BiH (serijal priča): Fadil Dogdibegović Dikan (1925-1952)

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Već početkom okupacije u Kaknju je postojalo jezgro antifašista koje se formiralo oko krojačkog radnika Avde Iširlije i Fadila Dogdibegovića.

Okupatorima to nije promaklo. Avdo je protjeran, a Fadil je osjetio da je zapažen i obilježen. 1942. godine Fadil se zaposlio u Rudniku. Zbog ilegalnog rada ubrzo je uhapšen i sproveden u Visoko. Pušten je zahvaljujući intervenciji komandanta Rudnika, inače simpatizera Narodnooslobodilačkog pokreta. Ipak, veze sa partizanima su stalne. Iz Rudnika, ilegalnim putem, odlazi značajna pomoć za potrebe borbe.

fadil dogdibegovic

Prvo oslobođenje Kaknja, 29. juna 1943. godine, bio je krupan događaj za Kakanj. Ivo Lola Ribar je oduševio narod svojim govorom u krugu Rudnika, kod stare Direkcije. U glavama mnogih prisutnih iz temelja se promijenio odnos prema NOP-u.

Nakon ovog događaja neprijatelj pojačava svoje snage u Kaknju. U Doboj dolazi novi bataljon neprijateljskih snaga , a  osniva se i tzv. seoska milicija. Međutim, NOP sve više jača. Fadil je glavna veza sa Visočko-fojničkim partizanskim odredom. Fadilova lična hrabrost bila je velika. Pod vrlo teškim uslovima ilegalnog rada ostao je u Kaknju i Rudniku sve do februara 1945. godine kada se pridružio borbama za oslobođenje.

Poslije rata je radio u Rudniku kao pomoćnik direktora za kapitalnu izgradnju. Pored svih obaveza, onako veseljak i vječiti optimsta, okreće se i kulturno-prosvjetnom radu.

12. januara 1950. godine jednoglasno je izabran za predsjednika prvog Radničkog savjeta Rudnika, i ujedno u BiH. U tom trenutku imao je samo 27 godina. Tragična smrt 8. marta 1952. godine prekinula je njegov život i rad kada je bio u punom naponu snage i stvaralaštva. Toga dana, oko 11 sati, kao rukovodilac građevinskih investicija Rudnika, vraćajući se sa Građevinskog pogona u svoju kancelariju, da bi, vjerovatno skratio put, krenuo je industrijskom prugom Rudnika. Bio je zamišljen, a i od buke buldožera, koji je radio u neposrednoj blizini, nije čuo niti primijetio da iza leđa dolazi radni voz, pa se pravovremeno nije sklonio i našao je smrt pod točkovima voza.

Foto u naslovnici: Ilustracija

Podijelite

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin