Preliminarna lista za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika učenicima-djeci branilaca za školsku 2021/2022.godinu

Objavljujemo Preliminarnu listu za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika učenicima-djeci branilaca za školsku 2021/2022.godinu.

Lista se može vidjeti klikom ovdje.

Zahtjev za preispitivanje preliminarne liste nezadovoljni kandidati mogu podnijeti u roku od 8 dana od dana isticanje liste na oglasnoj  ploči, odnosno do 09.08.2021. godine

Održan sajam lokalnih zajednica

U sklopu Kulturno – sportske manifestacije „ Kakanjski dani 2021” 28.07.2021. godine održan je sajam lokalnih zajednica – Tajan 2021. Organizatori ovog samita su  “EventExpo”  i Drvni klaster ” Namještaj i drvo, dok su partneri: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine, Zeničko – dobojski kanton i Općina Kakanj.

U ime načelnika Općine Kakanj prisutne je pozdravio Mirza Fazlić, pomoćnik Općinskog načelnika za privredu, urbanizam i zaštitu okoline.

Brojni gosti iz privatnog i javnog sektora lokalnih i viših nivoa vlasti razgovarali su o turizam, sportu i kulturi  kao pokretačima razvoja lokalnih zajednica, o javno – privatnom partnerstvu, prilikama za ubrzani razvoj lokalnih zajednica, digitalnim transformacijama i o mnogim drugim temama.

Prisutnima se obratio i Fadil Merdić, koordinator Općinskog razvojnog tima, koji je prezentovao kakanjske prirodne i privredne potencijale.

Općina Kakanj je na ovoj konferenciji postala bogatija za još jedno prestižno priznanje „Poslovna investicijska zona 5 STAR AWARD 2021”

Konačna lista kandidata za refundaciju troškova roditeljima čija djeca borave u privatnim predškolskim ustanovama

Objavljujemo konačnu listu kandidata za refundaciju troškova roditeljima čija djeca borave u privatnim predškolskim ustanovama na području općine Kakanj za školsku 2020/2021.

Listu možete pogledati klikom ovdje.

Dani poljoprivrede i poduzetništva

U sklopu Kakanjskih dana 2021 održavaju se i Dani poljoprivrede i poduzetništva. 15 štandova uz gradsko šetalište na kojima su izloženi domaći proizvodi i rukotvorine naših vrijednih poljoprivrednika i obrtnika mogu se posjetiti sve do 01.08. 2021.godine

Posebno smo ponosni na činjenicu da su neki od izlagača pokrenuli svoj obrt upravo kroz općinske projekte „Pokreni svoj posao u Kaknju” i „Registracija poljoprivrede kao osnovne djelatnosti ”

SAJAM LOKALNIH ZAJEDNICA

Dana 28.07.2021. godine u velikoj sali Kulturno-sportskog centra sa početkom u 10:00 sati održaće se Sajam lokalnih zajednica.

U panel grupama vodiće se razgovori na teme:

  • PROMOCIJA LOKALNIH ZAJEDNICA
  • JAVNO – PRIVATNO PARTNERSTVO
  • POSLOVNE I FREE ZONE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA
  • DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Pozivamo medije da u skladu sa mogućnostima prisustvuju događaju.

Obilježen 27. juli – Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine

Povodom 27. jula – Dana ustanka naroda Bosne i Hercegovine u Gradskom spomen-parku u Kaknju polaženo je cvijeće na Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godina i Spomen-obilježje palim borcima Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945. godina.

Prigodnim riječima prisutnim se obratio gospodin Aziz Čizmić, predsjednik UABNOR-a Kakanj, naglašavajući da se obilježavanjem ovog značajnog datuma iz istorije Bosne i Hercegovine prisjećamo slavnih dana narodnooslobodilačke borbe, kada su najbolji sinovi naših naroda ginuli za slobodu. Osvrnuo se na 5 velikih ofanziva sa naših prostora, te istakao važnost proučavanja istorijskih činjenica.

Nakon Gradskog spomen parka posjećena su i spomen obilježja u Kraljevoj Sutjesci i na Ponijerima.

Čestitka načelnika Mirnesa Bajtarevića povodom 27. jula – Dana ustanka naroda BiH

27. juli je jedan od najsvjetlijih datuma iz historije naše domovine Bosne i Hercegovine. Prvi ustanički pucanj iz 1941. godine zaslužuje posebnu pažnju jer se radi o početku pokreta golorukog i nenaoružanog naroda koji se odvažio suprotstaviti snažnoj armadi okupatora koji su porobili gotovo cijelu Evropu. U vrijeme kada su i tadašnje velike sile padale pod naletima Hitlerovih falangi, bosanski čovjek, još prije rata osiromašen, a okupacijom totalno uništen i ojađen, umjesto dodvoravanja novom režimu, rizikuje život kako bi pokrenuo snažan otpor.
Ne treba zaboraviti ni druge historijske činjenice koje kazuju da se ovdašnji narodi nisu mirili sa okupacijom i zločinačkim suludim projektima širenja rasne mržnje, ugnjetavanja, porobljavanja, pljačkanja i ubijanja nevinih ljudi. Posebnu pažnju zaslužuju rezolucije iz 1941. godine kojima su muslimanski intelektualci iz tog perioda osudili ubijanje nevinih ljudi od strane okupatora i domaćih izdajnika. Mostarska rezolucija – 21. oktobra, Banjalučka – 12. novembra, Bijeljinska – 2. decembra, Tuzlanska – 11. decembra 1941. godine, svaka od njih gotovo identično osuđuje ubistva i progone naroda BiH koji su bili žrtve fašizma. Rezolucijama je tražena sigurnost života, časti, imovine i vjere. I ove rezolucije iz 1941. godine su bile veoma hrabar čin i glas protiv zločina, te svojevrstan doprinos ustanku. One imaju veliki značaj sa aspekta humanih civilizacijskih dostignuća pa im u vrednovanju činjenica iz perioda Drugog svjetskog rata treba dati zasluženo mjesto, posebno zbog toga sto su potpisnici ovih rezolucija zbog svojih stavova bili proganjani, zatvari i ubijani na okrutan način od strane zločinačke NDH.
Mi imamo razloga da budemo ponosni na sve oblike otpora fašizmu koji su se pojavili na našim prostorima. Naš ponos temeljimo na nekoliko značajki. To su herojska borba bosanskohercegovačkih antifašista koji su pružili otpor fašizmu kroz djelovanje partizanskih odreda, to su rezolucije intelektualaca iz 1941. godine koji su dizali svoj glas protiv zločina, to je časna borba Armije R BiH protiv agresije u periodu 1992-1995.
Naš vrijednosti sistem koji se temelji na pomenutim značajkama iznjedrio je u našem gradu i našoj domovini snažan antifašistički blok zdravorazumskih i dobronamjernih ljudi. Ova snaga ima zadatak i misiju da snažno i učinkovito reagira na svaki pojavni oblik fašizma poput širenja predrasuda, negiranja i napada na etnički druge i drugačije, širenja govora mržnje i drugih necivilizacijskih i nečasnih radnji. Snagu ovog antifašističkog fronta čuvamo i jačamo stalnim ukazivanjem na našu slavnu antifašističku prošlost i sve časne radnje kojima su narodi BiH dizali svoj glas protiv fašizma, nacizma, velikodržavnih projekata, agresije, porobljavanja, asimiliranja i svih oblika mržnje. Sa ovakvim porukama i razmišljanjima, svim antifašistima upućujem čestitku povodom 27. jula – Dana ustanka naroda BiH.
Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević

27.juli-Dan ustanka naroda BiH

27.juli-Dan ustanka naroda BiH: Ustanak kakanjskih antifašista započeo je velikim rudarskim štrajkom u ljeto 1941. godine

Prvi ustanički pucanj iz Drvara zapalio je vatru ustanka širom naše zemlje. Na okupirani Drvar, noću 27. jula 1941. godine, napalo je nekoliko partizanskih jedinica koje su polako, ali sigurno, lomile žestok ustaški i domobranski otpor. Kada je na tornju Fabrike celuloze ućutkan i posljednji mitraljez Drvar je bio slobodan, a tog dana je i zvanično počeo ustanak naroda BiH. Na poziv da se pokrene ustanak odazvao se i narod kakanjskog kraja pa je u Viduši, Ponihovu, Dračiću i drugim mjestima kakanjsko-zeničkog područja  došlo do prvih oružanih akcija i formiranja partizanskih jedinica koje su na području Dračića i Osretka stvorile prvu slobodnu teritoriju.
Kakanj je za okupatora imao poseban značaj. Uglja je trebalo mnogo, prvenstveno za željeznicu. Zbog toga je Kakanj bio dobro čuvan.
No, bez obzira na tu činjenicu, u Kaknju je posebno bio živ ilegalan rad.
Ustanak kakanjskih antifašista započeo je velikim rudarskim štrajkom u ljeto 1941. godine. Štrajk koji je organiziran zbog loše ishrane rudara ubrzo je prerastao u otvoreno odupiranje okupacionoj vlasti NDH. U ovom štrajku posebno se  istakao  Rudi Mali koji je tada bio uhapšen.
Grupom kakanjskih ustanika rukovodio je Melenta Bošnjak iz sela Bosna kod Modrinja.  Ova grupa kakanjskih antifašista izvodila je akcije na području sela Viduša i Đindići, te sela prema Visokom,  napadajući žandarmerijske i ustaške patrole  i prikupljajući na taj način oružje za borbu. Na lijevoj obali rijeke Bosne grupa je izvodila akcije sve do polovine oktobra 1941. godine kada je prešla na desnu obalu Bosne, na teren sela Dračići i Ponihovo.
Početkom oktobra 1941. godine u Kakanj je po zadatku iz Odreda „Zvijezda“  došao Omer Maslić radi intenziviranja ustanka.  Omer Maslić se vrlo brzo povezao sa pojedincima koji su željeli učestvovati u ustanku, te je uspostavio vezu sa Melentom Bošnjakom i njegovim borcima koji su se nalazili u selu Dračići. U šumi „Šušnjari“ iznad Dračića tada je formirana prva partizanska četa na ovim prostorima u kojoj su, između ostalih, bili Melenta Bošnjak, Omer Maslić, Đuro Milešić, Mlađen Mišura, Luka Nedić i drugi.
Ova četa odmah je napala žandarmerijsku stanicu u Perinom Hanu, zatim je izvodila akcije na imanju Kazneno-popravnog zavoda u Zenici, te na željezničkoj pruzi  između Kaknja i Zenice.
Neprijateljske snage koje su bile stacionirane u Zenici nekoliko puta su izvršile napade na ovu partizansku četu u Dračićima, ali nisu uspjele da je unište.
Poslije ovih uspješnih odbijanja neprijateljskih napada Dračićka partizanska četa narasta na 50 boraca. Uskoro se formiraju i partizanske čete u Bijelim Vodama, Osretku, Stojanovićima, Čardaku, Kamenici, Pepelarima i na Voštanu iznad rijeke Krivaje.
Od ovih četa formiran je Zenički partizanski odred na čijem su čelu bili Omer Maslić, Manojlo Popić, Todor Butina, Melenta Bošnjak i drugi.
Krajem 1941. i početkom 1942. godine iz Kaknja u Zenički partizanski odred dolaze dotadašnji ilegalci Rudi Mali, Stjepan Kovačević, Stanislav Traup, Danica Mali, Iva Grubešić, Vlado Miladin i Jovo Dragić, a nešto prije njih Milovan Hrvačević, Pero Todorović , Torbica Zdravko, Avdo Iširlija i Đorđe Atanasov.
Svi su oni bili u četama Zeničkog partizanskog odreda sve do četničkog puča maja 1942. godine.
Više od 700 aktivnih boraca sa područja Kaknja bilo je uključeno u partizanske jedinice, mahom u Visočko-fojničkom partizanskom odredu. Ovaj broj se još više povećao tokom 1944. godine.